Sudjelovanje na konferenciji „Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?“

Boost u HUP

U Hrvatskoj se tržište kredita poduzećima oporavlja unatoč kratkotrajnom zastoju zbog krize u Agrokoru. Podaci iz nove HUB analize pokazuju kako se očekuje da će vrijednost novoodobrenih kredita u 2018. opet prijeći 60 milijardi kuna zbog lakših kreditnih uvjeta te pada kamatnih stopa.

Gotovo 50% iznosa novih kredita odnosi se na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, a krediti do 2 milijuna kuna neprekidno rastu što znači da tržište prepoznaje prilike i u tom segmentu. Podaci su to iz nove HUB analize predstavljene 22.svibnja 2018. na konferenciji „Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?“, održanoj u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka.

O tome kako poboljšati učinkovitost i povećati sinergiju dostupnih izvora financiranja te programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva, raspravljali su između ostalih i Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO, Damir Bićanić, direktor Fuderbeam Hrvatska, Slavica Singer, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Vitomir Lučić, direktor tvrtke Boost i predstavnik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika te Boris Centner, član Uprave Erste banke.

Boost u HUP 1«Zbog postojeće percepcije poduzetnika velik postotak njih jednostavno nije spremno ulaziti u komplikacije oko financiranja. Realno novca ima na raspolaganju više nego ikada prije, ali i poduzetnici moraju prihvatiti da će se u njih ulagati isključivo nakon dubinske analize sa strane investitora», smatra Vitomir Lučić, direktor tvrtke Boost i predstavnik Udruge malih i srednjih poduzetnika. Napominje i kako bi u današnjem dobu poduzeća trebala raditi na svim segmentima poslovanja, a ne samo na glavnim operativnim poslovima.

Uz prikaz aktualnog trenda kreditiranja, analiza je otvorila i pitanje učinkovitosti dosadašnjih programa izravnih poticaja i posebnih kreditnih programa te ima li Hrvatska uopće dovoljno raspoloživog početnog kapitala za poduzetnike.

Gospodin Lučić, koji inače savjetuje mikro i male poduzetnike, istaknuo je da velike rezerve postoje i na strani učenja malih poduzetnika – od prepoznavanja svih mogućnosti financiranja, kojih većina nije niti svjesna, do usvajanja znanja za poslovno planiranje, sastavljanje poslovnih planova i sl. Možda se jedan EU program može usmjeriti upravo na tragu jačanja kapaciteta i znanja samih mikropoduzetnika o dobrim praksama poslovnog upravljanja i na pripremama za privlačenje kapitala,  dobivanje kredita i sudjelovanje u EU projektima.

Analiza i rasprava su potvrdili standardni rezultat – da tržište kredita relativno uredno funkcionira i da država nudi širok spektar raznih poticajnih programa, dok stvari najviše zapinju kod financiranja vlasničkog kapitala i poticanja inovacija.

Trebate li i Vi savjet kako doći do sredstava za financiranje, kontaktirajte nas:

Boost d.o.o.
Cebini 28/II-Buzin, Zagreb
Tel: 01/4400-475
E-mail: sales@boost.hr
Web: www.boost.hr

Advertisements

Otvoreno e-savjetovanje za Poziv na dostavu projektnih prijedloga „WWW VAUČERI ZA MSP-ove“

Pripremite se na vrijeme za nadolazeće natječaje i povucite sredstva iz EU fondova!

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrenulo je 18.05.2018. provođenje e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za:

  • Poziv na dostavu projektnih prijedloga „WWW VAUČERI ZA MSP-ove“

Dodjelom vaučera putem ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga potiču se MSP-ovi na primjenu i poboljšanje mrežnih rješenja u prezentiranju i prodaji njihovih proizvoda i usluga.  Ovim Pozivom doprinijet će se rješavanju identificiranih slabosti MSP-ova vezanih uz nedostatnu i neadekvatnu primjenu e-commerce i m-commerce mrežnih rješenja u svrhu boljeg tržišnog pozicioniranja istih.

Iznos bespovratne potpore (po projektu): 15.200.000,00 HRK

Iznos potpore:  Iznos vaučera ne može biti manji od 15.000,00 HRK niti viši od 100.000,00 HRK.

Intenzitet potpore: najviše do 85% prihvatljivih troškova

 U e-savjetovanju je moguće sudjelovati do 04. lipnja 2018. godine!

Ovaj Poziv je pokrenut u okviru Prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost, Investicijskog prioriteta 3d „Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i uključivanje u inovacijske procese“, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ukoliko imate projekt ili plan investicija povezan s navedenom temom, PRILIKA za povlačenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije dostupna je SADA.

ZAPOČNITE SADA S PRIPREMOM VAŠEG PROJEKTA!

Kontaktirajte nas:

Boost d.o.o.
Cebini 28/II-Buzin, Zagreb
Tel: 01/4400-475
E-mail: sales@boost.hr
Web: www.boost.hr

Otvoreno e-savjetovanje za Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)“

Pripremite se na vrijeme za nadolazeće natječaje i povucite sredstva iz EU fondova!

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrenulo je 18.05.2018. provođenje e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za:

  • Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)“

Ovim Pozivom doprinijet će se rješavanju identificiranih slabosti u MSP vezanih uz nedostatnu primjenu rješenja informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovnim procesima s ciljem povećanja njihove konkurentnosti.

Iznos bespovratne potpore (po projektu): 53.200.000,00 HRK

Iznos potpore:  najniži iznos 100.000,00 HRK, najviši iznos 1.000.000,00 HRK

Intenzitet potpore: mikro i malo poduzeće do 65 % prihvatljivih troškova, srednje poduzeće do 50 % prihvatljivih troškova

 U e-savjetovanju je moguće sudjelovati do 04. lipnja 2018. godine!

Ovaj Poziv je pokrenut u okviru Prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost, Investicijskog prioriteta 3d „Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i uključivanje u inovacijske procese“, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ukoliko imate projekt ili plan investicija povezan s navedenom temom, PRILIKA za povlačenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije dostupna je SADA.

ZAPOČNITE SADA S PRIPREMOM VAŠEG PROJEKTA!

Kontaktirajte nas:

Boost d.o.o.
Cebini 28/II-Buzin, Zagreb
Tel: 01/4400-475
E-mail: sales@boost.hr
Web: www.boost.hr

 

Gostovanje na radnom sastanku predstavnika autoklubova na temu GDPR

Gostovanje u HAK2

Dana 16. svibnja 2018. u Zagrebu, tvrtka Boost je održala predavanje i predstavljanje relevantnih odredbi Opće uredbe EU o zaštiti podataka (GDPR) na radnom sastanku u organizaciji Hrvatskog autokluba. Osim općeg pregleda Uredbe i njenog značaja za udružene autoklubove kao zasebne pravne osobe, naglasak je stavljen na specifičnosti primjene Uredbe vezanim uz sustave članstva i tehničke pomoći Hrvatskog autokluba i udruženih autoklubova te su analizirane odredbe nedavno izglasanog  Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Na sastanku su se okupili predstavnici udruženih autoklubova a kao i dosadašnja savjetovanja možemo reći kako je i ovaj radni sastanak bio vrlo konstruktivan te pružio kvalitetne informacije zainteresiranim sudionicima.

Gostovanje u HAK 1

Izglasan nacionalni Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR)

GDPR

U Hrvatskom saboru je izglasan Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) a sam Zakon je dostupan na sljedećem linku.

Imajući u vidu sve nejasnoće i interes javnosti, prenosimo nekoliko ključnih detalja koji su usvojeni u finalnoj verziji zakona, a koje su bile dvojbene i/ili nejasne:

  • Tijela javne vlasti« u smislu ovoga Zakona su: tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (čl.3., st.2.)
  • AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka) odgovara Hrvatskom saboru (čl.7.)
  • I dalje ostaje nejasno kako će AZOP u praksi provoditi sljedeće: „kada je propisano posebnim zakonom, može pokrenuti i ima pravo sudjelovati u kaznenim, prekršajnim, upravnim i drugim sudskim i izvansudskim postupcima zbog povrede Opće uredbe o zaštiti podataka i ovoga Zakona“ (čl.6., st.1.) budući da, ako je procedura i sadržana u drugim zakonima, ona tamo ne definira prisustvo i aktivno sudjelovanje AZOP-a
  • Postupak opoziva Ravnatelja AZOP-a može pokrenuti samo Vlada RH, nitko drugi (čl.9., st.2.)
  • Strana regulatorna tijela dolaze i obavljaju nadzor sukladno sporazumu koji će valjda biti potpisan između našeg i stranog regulatornog tijela (čl.15). Ispitanik, voditelj i izvršitelj obrade moraju biti informirani da će u nadzor doći i strano regulatorno tijelo
  • Dobna granica za davanje suglasnosti/privole je 16 godina (čl.19., st.1.)
  • Osiguravajuća industrija bi u spektru usluga životnih osiguranja mogla imati operativnih problema u poslovanju zbog članka 20, stavak 1, gdje tekst zakona kaže: „Zabranjena je obrada genetskih podataka radi izračuna izgleda bolesti i drugih zdravstvenih aspekata ispitanika u okviru radnji za sklapanje ili izvršavanje ugovora o životnom osiguranju i ugovora s klauzulama o doživljenju“. Stavak 2 ovog članka kaže da se privolom ispitanika ne može ukinuti ova zabrana
  • Javni sektor će imati problema u promjenama u načinu poslovanja zbog rečenice u članku 21, stavak 1, a koja glasi: „U tijelima javne vlasti obrada biometrijskih podataka može se provoditi samo ako je određena zakonom i ako je nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka ili poslovnih tajni, uzimajući u obzir da ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom biometrijskih podataka iz ovoga članka“. Primjerice, dječji vrtići su jako skloni fotografiranju djece.
  • Realnom sektoru se definicijom biometrije u članku 22 otvara veliki prostor za korištenje legitimnog interesa u prikupljanju i obradi podataka. Međutim, treba imati na umu da stavak 2 ovog članka definira potrebu prikupljana izričite privole ispitanika ako se želi provoditi biometrijska obrada.
  • Izričita privola ispitanika je i u slučaju biometrijske obrade zaposlenika (čl.23.)
  • U svakom od gornjih slučajeva koji se bave biometrijom i dalje stoji obaveza provedbe DPI-a
  • Mijenjaju se oznake o video-nadzoru te one sada moraju sadržavati (SVAKA POJEDINAČNA KAMERA) sljedeće podatke: da je prostor pod videonadzorom; podatke o voditelju obrade; podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava (čl.27., st.2.)
  • Svaki pristup video-nadzoru mora biti evidentiran (čl.28., st.4.)
  • Snimke se smiju čuvati maksimalno 6 mjeseci (čl.29.)
  • Ipak je u zakonu ostala verzija da protiv odluke AZOP-a nema mogućnost žalbe (čl.34., st.4.)
  • Inspektori AZOP-a mogu u nadzor ići najavljeno ili nenajavljeno (čl.36., st.1.)
  • Članak 37 definira proceduru oduzimanja ili izrade kopija dokumentacije nadziranog subjekta
  • AZOP si u Zakonu daje rok od 30 dana da odgovori na upite za stručno tumačenje (čl.42., st.1.)
  • Mišljenja će se naplaćivati odvjetnicima, konzultantima i drugima koji upit postavljaju u sklopu svojih usluga trećim stranama odnosno klijentima (čl.43, st.3.)
  • Zakon razlikuje pravne osobe s javnim ovlastima i pravne osobe koja obavljaju javnu službu od tijela javne vlasti. Pravne osobe s javnim ovlastima i pravne osobe koja obavljaju javnu službu mogu biti kažnjene, ali pod uvjetom da visina kazne ne ugrožava rad i opstojnost same institucije (čl.44., st.2.)
  • Kazna može biti plaćena i u ratama (čl.45., st.2.)
  • Kriterije za obročnu otplatu i uvjete za raskid obročne otplate upravne novčane kazne Agencija će objavljivati u Narodnim Novinama (čl.45., st.5.)
  • Tijela javnih vlasti ipak neće moći biti kažnjena (čl.47.)

Hrvatsko poduzetništvo na europskom začelju

Najveće svjetsko istraživanje poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor (GEM), pokazalo je da je hrvatsko poduzetništvo i dalje na začelju u Europi. Naša je zemlja u vrhu Europske Unije po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama ispod prosjeka EU. Svega 25% odraslih stanovnika vidi priliku, no to je nedovoljno da se Hrvatska „odlijepi“ od začelja EU. Zašto je to tako?Hrvatski se poduzetnici, između ostalog, bore i sa sporom birokracijom. Prilikom odabira imena i djelatnosti tvrtke moraju sjedište registrirati na trgovačkom sudu i kod javnog bilježnika, izraditi pečat, zatražiti matični broj, otvoriti bankovni račun, prijaviti se Poreznoj upravi te mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.

“Proces koji zapadne zemlje rješavaju s nekoliko klikova u Hrvatskoj traje danima pa i tjednima. Kad pokrenete posao na tjednoj razini saznajete što morate. Ako procijenimo da u mjesecu ima 20 radnih dana, nema poduzetnika koji nije minimalno jedan dan izdvojio za rješavanje administrativnih situacija”, rekao je direktor tvrtke Boost, gospodin Vitomir Lučić za Dnevnik.hr.

Pita li se poduzetnike, potrebno je administrativno i porezno rasterećenje, veći poticaji zapošljavanja te usklađivanje obrazovanja s tržištem rada.